OGRADA

Tko su neprijatelji borovnica?
Prijatelja ima puno, ali na žalost i neprijatelja. Teoretski je moguće zasaditi plantažu ujesen, a u proljeće ju naći desetkovanu. Divlje svinje ljudima u okolici poberu barem petinu kukuruza, tako barem pričaju. Šetao sam jedan dan njivom  kad iz šumarka izađe potpuno crni  nerast (mužjak divlje svinje) velika, prevelika, pedesetak metara od mene. Sjetih se one narodne: pametniji popušta i okrenem se za 180 stupnjeva te krenem laganim korakom u suprotnom smjeru prema gornjem dijelu grunta, a on u laganom kasu za mnom. Opća frka, nemam iskustva s divljim životinjama. Znam da sam na svom gruntu, ali on to ne zna, on misli da je na svome! Nisam se htio junačiti i dokazivati tko je u pravu, a za 2 minute vidio sam da sam dobro odlučio. On je stao nakon 30 metara ,a ja sam tada već bio na gornjoj strani grunta njemu izvan dosega. Uto izađe iz šumice manja ženka, smeđa, s 5 malih slatkih prugastih praščića. Da, vjerojatno bi bilo veselo da se nisam povukao na vrijeme.

Divlje svinje, tražeći gujavice i neko njima omiljeno korijenje, mogu napraviti sigurno veliku štetu na nasadu. A tu ih ima! Tu su sigurno i srne koje bi rado zimi oglodale mlade pupoljke na grančicama borovnica, a ukoliko ih bude nekoliko, mogle bi pobrstiti cijeli nasad. Tu su i zečevi koji bi se rado priključili gozbi.

OK, prvi potez paralelno s pripremom tla treba biti ograda. Betonski stupovi i farmer pletivo visine 1,5 m. 

Da se ogradi 2,5 ha trebalo je oko 600 m pletiva i 250 stupova. Svakako je trebalo kupiti motornu bušilicu, žice za napinjanje i pijesak u vrećama za zatrpavanje temelja stupova u rupi (tako su mi objasnili u jednom dućanu sa pletivima da je najbolje za stabilnost stupova).
Sve je to trebalo dovesti, razvesti i ugraditi za što je bilo potrebno oko 2 tjedna.